Stres je neizbježan dio svakodnevnog života, ali način na koji se nosimo s njim može značajno utjecati na zdravlje našeg srca. Kronični stres potiče lučenje hormona kortizola i adrenalina koji povećavaju krvni tlak i ubrzavaju rad srca, što dugoročno može dovesti do ozbiljnih kardiovaskularnih problema.
Upravljanje stresom ne znači potpuno ga ukloniti, već naučiti kako ga prepoznati i ublažiti njegov utjecaj. Jedna od najučinkovitijih tehnika je duboko disanje – nekoliko minuta svjesnog udisaja i izdisaja može usporiti puls i vratiti tijelo u stanje ravnoteže.
Meditacija i mindfulness tehnike pomažu usmjeriti pažnju na sadašnji trenutak i smanjiti tjeskobu. Redovito prakticiranje tih metoda povezano je s nižim razinama stresa i boljom kontrolom emocija. Također, tjelesna aktivnost i boravak u prirodi dodatno doprinose psihičkom opuštanju.
Važno je osigurati dovoljno sna, pravilno se hraniti i pronaći vrijeme za opuštajuće aktivnosti poput čitanja, hobija ili razgovora s bliskim osobama. Ako osjećaj stresa traje dulje i utječe na svakodnevni život, preporučuje se razgovor s terapeutom ili stručnjakom.
Briga za srce počinje i u glavi – kontroliranjem stresa čuvamo svoj krvni tlak, ritam srca i cjelokupno zdravlje.